Uvala Blace

Žabokrik

Polje Pomijenta

Slatina kraj Kozarice

Veja gora

Veliki grad

Stijena biskup

Uvala Grabova

PRIRODNA BAŠTINA OTOKA MLJETA

Otok Mljet smješten je geografski u južnom Jadranu i pučinski je otok što određuje njegovu klimu i vegetaciju. Mljet je poznat po svojoj prirodnoj baštini; jezerima, prirodnim lukama, izvorima pitke vode, blatinama, klifovitim obalama, očuvanim šumama crnike i alepskog bora, bogatstvu podmorja, špiljama, pješćanim uvalama. Stoga je 1960. sjeverozapadni dio otoka površine 3000 ha proglašen nacionalnim parkom. Od tada datira i Javna ustanova koja se brine o očuvanju prirodne baštine, bavi se zaštitom prirode i provodi mjere očuvanja krajolika. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti šuma od požara. Takvom sustavnom zaštitom pokušava se vegetacija očuvati od nestajanja i osiguravaju se uvjeti za očuvanje biološke raznolikosti.

Reljefno otok Mljet je brdovit s najvišim vrhom Veliki grad visine 514 m koji se nalazi u središnjem dijelu otoka. Nekoliko lanaca uzvišenja pruža se paralelno otokom tako da su između uzvišenja smještena plodna krška polja. Stijene su građene od dolomita i vapnenaca, a tlo je crvenica i smeđe tlo na vapnencu. Na otoku izostaje nepropusna podloga pa nema vodenih tokova, ali ima nekoliko izvora pitke vode. Veliko i Malo jezero smješteni na sjeverozapadnom dijelu otoka zapravo su potopljene krške udoline koje je ispunilo more. Obala Mljeta izrazito je razvedena otočićima, uvalama, hridima, prirodnim lukama.

Mljet pripada mediteranskom klimatskom području s klimom označenom oznakom Csa po Kopennu koja se naziva i klimom masline. Klimazonalna zajednica otoka je Orno-Quercetum ilicis H-ić 58, šuma hrasta crnike i crnog jasena. Osim toga razvijene su još dvije šumske zajednice: Pinetum halepensis Anić 58., šuma alepskog bora i Pinetum pineae, Anić 59., šuma bora pinja.

Novija istraživanja flore otoka Mljeta radili su oko 1980. profesori Lj. Regula i Lj. Ilijanić (1984.), te prof. I. Trinajstić. U knjizi Simpozija koji je održan na Mljetu 1995., izašao je rad prof. Z. Pavletić (1995.) o ugroženim vrstama flore, a prof. I. Trinajstić (1995.) objavio je rad o vegetaciji Mljeta. U novije vrijeme 2003. i 2004. istraživali su specifičnosti vegetacije Saplunare autori: Alegro, Biljaković, Bogdanović, Boršić.

Mnogobrojnim terenskim istraživanjem autorica je uočila pojedine samonikle vrste koje ovdje opisuje i daje njihov foto zapis otkrivajući još mnoge lokalitete na kojima dolaze, osim onih do sada zabilježenih u poznatim radovima. Namjera je bila predočiti te rijeke i ugrožene vrste stanovnicima kao i posjetiteljima otoka Mljeta kako bi uočili raznolikost koja nas okružuje, cijenili je i čuvali. Sve vrste uvrštene u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (2005.) posebno su označene prema stupnju ugroženosti koji im je dodijeljen. Vrste iz rodova Agave, Citrus, Cercis, Malus, Prunus i Sorbus namjerno su ispuštene radi ograničenog obima publikacije pa je prednost data samoniklim vrstama.

Preduvjeti za očuvanje ekosistava šuma, Malog i Velikog jezera te okolnog mora sustavno je provođenje mjera zaštite šuma od požara. Za ostvarenje toga cilja preventivnu zaštitu šuma treba provoditi za vrijeme hladnijeg dijela godine, a aktivnu zaštitu (čuvanje i danonoćno promatranje) u vrijeme toplijeg dijela godine. Kako bismo se podsjetili kako ne bi trebala izgledati šuma, na kraju imamo nekoliko prizora na tu temu.

MARIJA NODILO biografija

Rođena je 24. 09. 1958. u selu Nova Ploščica, općina Hercegovac, Republika Hrvatska. Osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju završila je u Zagrebu. Šumarski fakultet u Zagrebu, šumarski odjel završila je 1982. i stekla titulu diplomirani inženjer šumarstva. Nakon toga stalno živi i radi na otoku Mljetu. God. 1996. završila je poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, smjer «Oblikovanje parkovnih i drugih rek. objekata». God. 1982. zaposlila se u Nacionalnom parku «Mljet» gdje do 1996. radi na mjestu referenta za turizam i zaštitu šuma. Od 1996. – 2000. radi i dalje u ustanovi na mjestu šumar – pejzažista, savjetnik. God. 2000. – 2001. vodi JU Nacionalni park «Mljet» kao v.d. ravnateljica 10 mjeseci. God. 2002. god. javlja se na natječaj za direktora «Komunalnog Mljet» d.o.o. iz Babinog Polja, i vodi ga do 2005. God. 2005. postaje jedini zaposlenik vlastitog obrta «Suveniri Katja» sa sjedištem u Polačama na Mljetu. Obrt se bavi proizvodnjom i prodajom suvenira vezanih uz tradiciju otoka Mljeta. Bavi se sakupljanjem djela i foto materijala vezanih za prirodnu i kulturnu baštinu otoka Mljeta. Izradila je znanstveno popularnu knjižicu o prirodnoj baštini Mljeta. Udana je, ima troje djece.

Popis objavljenih radova:

Nodilo, M.: «Flora i struktura šumskih sastojina Nacionalnog parka «Mljet», Zagreb, 1982., diplomski rad
Nodilo, M.: «Poznajete li Nacionalni park «Mljet», Zagreb, Ekološki glasnik 7-8/91-92.,
Nodilo, M.: «Vrt u samostanu Sv. Marije: sadašnje stanje - mogućnosti uređenja» u «Mljet - priopćenja sa simpozija», Ekološke monografije 6, Zagreb, 1995.
Nodilo, M.: «Vrt benediktinskog samostana na otočiću Sv. Marije na Mljetu», Šumarski list 1-2, Zagreb 1998. prethodno priopćenje
Nodilo, M.: «Vrtovi sakralnih objekata dubrovačkog područja», magistarski rad, Šumarski list 5 - 6, Zagreb 1999. pregledni članci
Nodilo, M.: Nacionalni park «Mljet» - pet biljnih vrsta zabilježenih objektivom fotoaparata, u rubrici Zaštita prirode, Šumarski list 9-10, Zagreb, 2000., str. 605-606
Nodilo, M.: «Prožimanje prirodnog krajolika i kulturno-povijesnih spomenika na prostoru NP «Mljet», IV hortikulturni seminar, Opatija 2000., str. 111-115
Nodilo, M.: «Zaštita prirode u službi posjetitelja NP «Mljet», Šumarski list 3-4, Zagreb 2001., predavanje na simpoziju Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu, 29-30. 03. 2000. u Splitu, stručni članci
Nodilo, M: «Rijetke i ugrožene vrste otoka Mljeta», u rubrici Zaštita prirode, Šumarski list 11-12, Zagreb, 2001.
Nodilo, M.: «Nature Protection in the Service of the Visitors who visit National Park Mljet», Conference Proceedings Monitoring and Management of Visitors Flows in Recreational and Protected Areas 30. 01. – 02. 02. 2002., Institute for L andscapeArchitecture and Lanscape Management, Bodenculture University, Wiena
Nodilo, M: «Nekoliko vrsta iz porodice Orchidaceae s otoka Mljeta», u rubrici Zaštita prirode, Šumarski list 1-2, Zagreb, 2003.
Nodilo, M.: «Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu», u rubrici Zaštita okoliša, Šumarski list 1-2, Zagreb, 2004.